FACTS ABOUT STA JE ZEN BUDIZAM?! REVEALED

Facts About Sta je Zen Budizam?! Revealed

Facts About Sta je Zen Budizam?! Revealed

Blog Article

Zen je dosegao vrhunac razvoja od sixteen—eighteen. veka u intelektualnim krugovima vojnog plemstva (samuraja), i postao jedna od najuticajnijih budističkih škola. Međutim, građanski ratovi praćeni strogom vladinom kontrolom religije doveli su do slabljenja žara i self-control u zen manastirima.

Tako i današnji oblik teravade u velikoj mjeri dolazi iz opširnih reformi koje su se provodile u kolonijalno doba, a od tada potiče i na zapadu sve popularnija tradicija meditacijske prakse vipassane koja se nizom pokušaja i eksperimenata u sklopu šireg nastojanja povratka izvorima u to vrijeme pokušavala na osnovu drevnih spisa reanimirati među asketizmu i kontemplaciji sklonijim redovničkim krugovima, s većim ili manjim uspjesima.

Sledbenik postaje “budista” tako što izražava svoju unutrašnju odluku da “uzme utočište” u trostrukom dragulju:: u Budi (istorijskom Budi i u svom unutrašnjem potencijalu da postane probuđen), u Dhammi (u učenju istorijskog Bude i krajnjoj istini na koju on ukazuje) i u Sanghi (monaškoj zajednici koja je štitila učenje i ostvarivala ga u praksi još od Budinih dana i svim onima koji su postigli makar jedan od stupnjeva probuđenja). S nogama čvrsto oslonjenim na tlo kroz uzimanje utočišta i uz pomoć jednog duhovnog prijatelja (kalyanamitta), koji će pomoći da ugledamo place, možemo se njime zaputiti, puni pouzdanja da zaista idemo stopama koje je za sobom ostavio sam Buda.

Tokom te posete, moje roditelje je toliko nadahnuo lama Ješe da su odlučili da se presele na jug Španije i osnuju budistički centar u planinama Alpuhara.

S druge strane anarhistički raspoložena i od središta moći po raznim periferijama skrivena struja je preživjela i postala dominantna. Priča o prijenosu je vjerojatno opet izmišljeni mit koji pruža dodatni vjerski autoritet tradiciji, a socijalno-anarhistički elementi tog dijela zena su se tijekom click here vremena izgubili kako je postajo opet društveno prihvatljiviji i dobio svoju ulogu u zajednici. U tradicionalnom zenu je iznimno snažna konfucijanska komponenta stroge strukture, hijerarhije, ritualnosti i slično, a anrahistička epizoda prije svega preživljava u intelektualno-duhovnoj sferi kroz određene priče, aforizme i stavove prema praksi.

Osel Hita Tores je bio tek detence kad je Dalaj lama u njemu prepoznao reinkarnaciju tibetanskog duhovnog vođe.

Kako i samo ime kaže usmjeren je prvenstveno na meditacijsku praksu i u starija su vremena predstavljao je opoziciju isključivo intelektuano/filozofski orijentiranom budizmu.

Cjelokupna zen literatura sastoji se od anegdota iz života zen učitelja i njihovih učenika. Te anegdote, iako često šaljive i pune duha, mogu izgledati nerazumljivo, čak i besmisleno, no to naravno nije točno. Zen budizam zapravo u potpunosti slijedi filozofsku koncepciju 

Prvi pristup definiciji blagostanja može se ovako formulisati: blagostanje je usaglašenost sa čovekovom prirodom. Ako pođemo dalje od ove formalne tvrdnje javlja se pitanje: šta je usaglašenost sa okolnostima čovekovog postojanja? Koje su te okolnosti?

Izlazak pojedinca iz regresivnog jedinstva propraćen je postepenim savladavanjem narcisoidnosti. Neposredno nakon rođenja, odojče čak ne poseduje ni svest o stvarnosti koja postoji van njega (u smislu čulne percepcije); ono, majčina bradavica i majčina dojka još uvek su jedno; ono se nalazi u stanju koje prethodi ma kakvom razlikovanju subjekta i objekta. Malo kasnije u svakom detetu razvija se sposobnost razlikovanja subjekta i objekta — no samo u očiglednom smislu svesti o razlici između onog što jeste, odnosno nije ono samo. Međutim, u afektivnom smislu, potreban je razvoj do pune zrelosti da bi se nadvladao narcisoidni stav sveznanja i svemoći, ukoliko se do ovog stupnja ikad i dospe. Ovaj narcisoidni stav jasno uočavamo u ponašanju dece i neurotičnih osoba, samo što je kod prvih svestan, a kod potonjih — nesvestan. Dete stvarnost ne prima onakvu kakva ona jest već kakvu želi. Ono živi u svojim željama i stvarnost sagledava u željenom vidu.

No ovo je samo jedan vid filtrirajuće funkcije jezika. Razni jezici se ne razlikuju samo raznolikošću reči koje upotrebljavaju za označavanje izvesnih afektivnih uskustava, već i svojom sintaksom, gramatikom i korenskim značenjima svojih reči.

U okviru novijih socijalno usmjerenih pokreta valja istaknuti indijski dalitski (kasta nedodirljivih) budizam, kojim je najutjecajniji postkolonijalni vođa ove društveno ugrožene skupine modificiranu theravadu u nekoj mjeri vratio u Indiju, gdje je budizam, osim u pograničnim indijsko-tibetskim područjima, bio gotovo nestao.

Razorni porivi, ili poriv vraćanja u matericu ili smrt, poriv da pojedem sve a person kojima bih želeo da budem blizak — svi ovi i mnogi drugi regresivni porivi mogu, ili ne mogu, biti spojivi sa društvenim karakterom, no ni pod kojim okolnostima nisu spojivi sa inherentnim ciljevima evolucije čovekove prirode. Kad odojče želi da bude podojeno, to je normalno, tj. odgovara stupnju evolucije na kome se ono tada nalazi.

Ovisno o tome, razgovor izgleda više ili manje smislen. S vremenom se razvio pravi obredni oblik razgovora, a najblistaviji od njih pamtili su se i postali svojevrsni primjeri za buduće naraštaje učenika.

Report this page